5. Poslanice Svjetlosti su upotpunosti osporile bezbožničke filozofije

jednom odgovoru na pismo svog učenika ukazao na sljedeći način: "Od mene si u svom pismu tražio časove iz kelama. Zapravo vi dobijate te časove. Sve riječi koje ste napisali su časovi iz svijetle i prave nauke kelama. Pojedini tragaoci za istinom, poput Imama Rabbanija su kazali: ‘U ahiri-zemanu će jedna osoba tako izložiti nauku kelama, da će iznad svih tarikata i evlija, biti povod umnožavanju tih svjetlosti.’ ”[1]

5. Poslanice Svjetlosti su upotpunosti osporile bezbožničke filozofije

Već nekoliko stoljeća tokovi nevjerstva i zablude te naturalistički, materijalistički i bezbožnički filozofski tokovi, ojačavši na sistematski i kolektivni način, započeli su napad protiv vjerovanja. Kao rezultat toga, počelo se otvoreno negirati Uzvišenog Allaha kao i odbacivati vjerovanje o životu na ahiretu. Klevete i sumnje o islamu, Kur'anu i hazreti Muhammedu, s.a.v.s., koje su se više od hiljadu godina gomilale na Zapadu, za kratko vrijeme su se raširile po okolini.

Upravo zbog ovog opasnog stanja, Učitelj Bediuzzaman je nadahnućem kojeg je dobijao iz Kur'ana, radio na dokazivanju imanskih istina i ulagao veliki napor kako bi osporio nevjerničke i zabludjele ideje koje su bile protivne vjerovanju. Allahovom dž. š. milošću, a zatim njegovom borbom, to je rezultiralo velikom pobjedom vjerovanja nad nevjerstvom. Mnoge poslanice kao što su: Poslanica o prirodi, Poslanica Ajetu’l-kubra, Poslanica o oživljavanju i Prozori, su jasni primjeri pobjede koja je dobijena protiv nevjerstva. Ovu duhovnu i naučnu pobjedu Poslanica Svjetlosti Svjetlosti protiv nevjerstva, Učitelj je saopćio na sljedeći način: "Odluka koja je donesena od strane Poslanica Svjetlosti 

[1] Barla Lahikası, s. 283

o odricanju i isključenju iz islamskog svijeta mreže smutnji koja se sastoji od slučajnosti, širka i prirode, je izvršena."[1]

6. Poslanice Svjetlosti su pravi put koji čovjeka vodi ka Allahu dž. š.

Spas ljudi od nemara i njihova svjesnost da su svakog trena pred Allahom dž. š., kao i odgoj nefsa i postizanje zrelosti, može se ostvariti sa dvije staze. Prva staza je uključiti se na put tarikata, a druga staza je stizanje do istine direktnim uzimanjem znanja i dobijanjem duhovnog zadovoljstva iz Kur'ana i sunneta. S ovog aspekta, Poslanica Svjetlosti je pravi put koji stazom znanja čovjeka vodi do Uzvišenog Allaha. Na jednom mjestu hazreti Učitelj ovu osobinu poslanica opisuje na sljedeći način:

[1] Mesnevî-i Nuriye, Zerre Risalesi, s. 181