7. HAZRETI BEDIUZZAMAN U OČIMA ISLAMSKIH UČENJAKA

mnoge imanske dokaze, jeste iznijeti jedno čudo kojem se Kur´an obraća očima.

Na ovaj način, ljudi iz ovoga vremena koji su se udaljili od duhovnosti, bi očima svjedočili jednoj kur´anskoj mudžizi.

A, jedan drugi cilj je pokazati da je otkrivena po jedna zasebna mudžiza Kur´ana koja gleda na sve slojeve ljudi ili jedno čudo koje ukazuje na njegovu čudesnost. I, narodni sloj koji ne razumije značenje ajeta, a za koje je Učitelj kazao da je sloj sa pregradama, bi trebao imati udjela u mudžizama Kur´ana. Ta mudžiza jeste mudžiza podudaranja koja je došla do izražaja u kur’anskom pismu. Ova mudžiza ne samo da predstavlja sreću za narod općenito, već je i za one koji su oštećenog sluha. Na ovaj način, također i oni mogu svojim očima vidjeti jedno čudo Kur’ana kojeg nisu mogli slušati.

Također, i materijalisti ovoga stoljeća koji kažu: “Ne vjerujem ni u ono što vidim”, imaju sreću da vide ovu mudžizu. I oni u Kur’anu mogu vidjeti jednu vidljivu mudžizu kao što su je i tražili.

7.    HAZRETI BEDIUZZAMAN U OČIMA ISLAMSKIH UČENJAKA

Tokom svog osamdesettrogodišnjeg života hazreti Bediuzzaman se susretao s mnogim učenim ličnostima te je na njih vršio veliki utjecaj. U posljednjem dijelu ovog našeg serijala pisanja predstavit ćemo izjave i zaključke starih i novih, poznatih učenjaka i mislilaca iz Turske i islamskog svijeta o hazreti Saidu Nursiju.

Veliki nakšibendijski šejh Esad Erbili Efendi

Bio je jedan od velikih nakšibendijskih evlija koji su živjeli u Istanbulu, a rođen je 1847. godine u Erbilu. Preselio je 1930. godine u bolnici u koju je smješten, u osamdeset i trećoj godini, i to u vrijeme procesa Menemen u kojem je bio nepravedno osuđen. Ova je ličnost jednoga dana svojim učenicima o Bediuzzamanu kazala sljedeće: “U budućnosti će mladima dosta pomoći po pitanju vjerovanja.“, “On će biti Imam Rabbani budućnosti.” [1]

Poznati mufessir Elmalili Hamdi Jazir Efendi

Bio je jedan od velikih osmanskih alima iz posljednjeg perioda, autor je poznatog tefsira pod nazivom “Vjera istine, jezik Kur´ana” i bio je jedan od članova Daru’l-hikmeti’l-islâmije. Elmalili Hamdi Jazir Efendi koji je generacija sa Bediuzzamanom i koji je 1942. godine preselio na ahiret u Istanbulu, o Učitelju Bediuzzamanu je kazao sljedeće:

 “Bediuzzaman je osoba koja ima savjest čistu poput kakve bistre vode i koja ima veoma finu dušu. Oči istanbulskih alima nisu vidjele takvog alima.” [2]

[1] Ulemanin gözüyle Bediüzzaman, s. 157

[2] Ulemanin gözüyle Bediüzzaman, s. 142

Naš veliki pjesnik Mehmed Akif Ersoj

Mehmed Akif Ersoj, koji je autor naše himne nezavisnoti, također je bio i jedan od članova Daru’l-hikmeti’l-islâmije. O Bediuzzamanu se jednog dana, dok je bio na jednom razgovoru u skupu na kojem su se nalazili književnici, izrazio na sljedeći način:

“Victor Hugo, Shakespeare i Decartes mogu biti Bediuzzamanovi učenici u književnosti i filozofiji. Dok smo bili u Darul-Hikmetu, kada bi Bediuzzaman počeo pričati mi bismo ga slušali sa oduševljenjem.” [1]

Šejhul-islam Mustafa Sabri Efendi

Bio je veliki alim i obnašao je funkciju drugog od pozadi osmanskog šejhul-islama te je kao posljedica pritisaka bio primoran da učini hidžru u Egipat. Spominjući Bediuzzamana tokom razgovora sa turskim studentima koji su tamo studirali, kazao je sljedeće:

 “Mi nismo vodili borbu kao on. Mi smo bili zavoljeli svoj nefs i svoju udobnost. A on je podnio teret. Prema njemu osjećamo veliku ljubav i poštovanje. U našoj domovini je započeo islamski pokret vjerovanja. Sve je ovo jedan rezultat njegove istrajnosti.” [2]

[1] Konferans, s. 41

[2] Nurculuk Nedir, s. 59

Šejh Ali Hajdar Efendi

Rođen je 1872. godine u Ahiski, a na ahiret je preselio 1960. godine u Istanbulu. Nakon što je završio školovanje u Istanbulu, stupivši u tesavvuf, postao je šejh tekije Ismet Efendi. Ova mubarek ličnost koja je dugo godina služila islamu je svom učeniku Emin Sarač Hodži ispričala sljedeće o Bediuzzamanu:

“Kao što su to učinili mnogi alimi, također sam i ja otišao u posjetu Bediuzzamanu kada je prvi put došao u Istanbul. Na vratima mu je pisalo ‘Ovdje se odgovara na svako pitanje, a nikome se ne postavlja pitanje’. Pripremio sam jedno veoma teško pitanje iz knjige Mutavvel. Dao je najispravniji odgovor bez ikakvog kolebanja i na vrlo precizan način. Jedna je od najinteligentnijih osoba koje sam upoznao.” [1]

Omer Nasuhi Bilmen Hodža Efendi

Omer Nasuhi Bilmen Hodža Efendi koji je rođen 1884. godine u Erzurumu, bio je povod za velika služenja u našoj domovini na polju fikha i napisao je knjige kao što je “Veliki ilmihal islama”. Hodža efendi koji je nakon 1960. godine jedan period vršio dužnost predsjednika Uprave za vjerske poslove, onima s kojima je se susretao prenio je sljedeće zaključke o hazreti Bediuzzamanu: “Sa Bediuzzamanom sam se upoznao u Daru’l hikmet-i islâmije. Dobio je pohvale cijele istanbulske uleme.

[1] Hocalarımız Konuşuyor, s. 113

Istina je da je u nauci kelama izvršio pokret obnove. Sve ruknove vjerovanja iznio je sa potpunom razgovijetnošću...

Knjige koje smo napisali su pisane sa proučavanjem i istraživanjem ovdje ili ondje. Međutim, njemu su dolazile u srce. Kod nas toga nema.” [1]

Hasan Basri Čantaj Hodža Efendi

Bio je naučnik i mislilac koji je rođen 1887. godine u Balikesiru. Napisao je prijevod značenja Kur’ana od tri toma. Skupu Oslobodilačkog rata pridružio se kao narodni poslanik Balikesira. O Bediuzzamanu je kazao sljedeće:

“Dok bismo mi spavali u svojim udobnim posteljama, on bi na Allahovom putu, stazom Resulullaha, uprkos svim mučenjima i hapšenjima, branio islam. Nažalost, ni jedan od nas nije uspio postati kao on.” [2]

Mufessir Mehmed Vehbî Efendi

Učenjak koji je rođen 1861. godine u Konji u srezu Hadim i koji je napisao tefsir “Hulasatu’l-Bejana”. Jedan od učenika Svjetlosti koji je čuo da je Mehmed Vehbi Efendi iz neznanja govorio protiv Učitelja, zaputio se iz Isparte i kao poklon odnio mu je dvije Poslanice o iskrenosti. Vehbi Efendi, koji je krajnje ostao pod utjecajem ovih poslanica nakon njihovog čitanja, je

[1] Ulemanin gözüyle Bediüzzaman s. 354

[2] Son Şahitler, c. 4, s. 224

kazao sljedeće i zamolio: “Ah, gospodine, ah! Bediuzzaman je predosjetio da ću otići bez imana pa mi tebe poslao u pomoć. Da Allah dž. š. bude zadovoljan i sa tobom i sa njim. Otiđi i umjesto mene poljubi mu i ruke i noge. Neka mi oprosti i neka me primi među svoje učenike”[1]

Mehmet Efendi iz Gonena

Mehmet Efendi koji je rođen 1901. godine u Gonenu u Balikesiru, služio je Kur´anu dugo godina kao kurra hafiz. Bio je imam u džamiji Sultan Ahmet i sa utjecajnim propovijedima ljudima je pokazivao pravi put. Onima koji ga pitaju za Učitelja, Mehmed Efendi odgovara ovako: “Učitelj je upotpunosti bio poseban čovjek. Upotpunosti sjajan, od vrata do mihraba (minel-bab ilel-mihrab).”

Mehmed Efendi koji je 1944. godine zajedno sa Bediuzzamanom boravio u zatvoru u Denizliju, Bediuzzamana brani na sljedeći način sa svoje klupe: “Uvaženi sudijo! Saida Nursija znam kao jednog velikog islamskog učenjaka, volim ga i poštujem. Njegove Poslanice sam uzeo kako bi ih pročitao i kako bih se njima okoristio i zaista sam se njima okoristio. Još otprije sam znao za njegovo ime, sliku i njegova djela. Veoma sam sretan što ga sada ovdje vidim.” [2]

[1] Son Şahitler, c. 5, s. 315

[2] Ulemanin gözüyle Bediüzzaman s. 203

Ahmed Hamdi Akseki, predsjednik Uprave za vjerske poslove

Rođen je 1887. godine u srezu Akseki u Antaliji, a preselio je 1951. godine u Ankari. U Periodu republike je bio treći predsjednik Uprave za vjerske poslove. Napisao je dosta veoma korisnih islamskih knjiga.

Studentima koji su ga posjetili, Ahmed Hamdi Akseki je o Bediuzzamanu kazao sljedeće: “(Uzevši dva toma knjige iz biblioteke), da li vidite ove knjige? Neka hazreti Bediuzzaman pročita po dva puta ove dvije knjige, dovoljno je da ih nauči napamet, jer u toj razmjeri posjeduje inteligenciju. Čitajte Poslanice Svjetlosti, one su jedinstvena djela za čitanje.” [1]

Molla Sadreddin Juksel Hodža Efendi

Porijeklom je iz Adildževazlija, a rođen je 1920. godine u Konji, dok je preselio 2004. godine u Istanbulu. Jedan je od poznatih učenjaka koji su se odgojili u medresama na istoku. O Bediuzzamanu je došao do sljedećeg zaključka:

“U nauci, a naročito u tefsiru Časnoga Kur’ana je nepregledno more. Dokaz za ovo je zbirka Poslanice Svjetlosti koju je napisao kao i njezin čudesni tefsir pod nazivom Išaratu’l-idžaz na arapskom jeziku koji se smatra jednim dijelom te zbirke. On ne predstavlja vjerovanje ovoga doba već direktno vjerovanje Perioda sreće. Kod njegove mubarek ličnosti, posvjedočili smo vjerovanju koje je ostalo daleko iza nas.”[2]

[1] Mufassal Tarihçe-i Hayat, c. 2, s. 909

[2] Aydinlar Konuşuyor, s. 119

Halil Guvenč Hodža Efendi

Halil Guvenč Hodža Efendi koji je rođen 1930. godine u Mardinu-Savuru, školovao se u medresama na istoku. Spada među najveće fakihe današnjice u našoj zemlji te i dalje daje fetve. O djelima Bediuzzamana je kazao sljedeće: “Zaista, neko ko na pravičan način pročita Poslanice Svjetlosti, vidjet će da se susreće sa jednim sistemom činjenica koje su u skladu sa razumom i tradicijom. Zbog toga što Poslanice Svjetlosti objašnjavaju istine koje će zadovoljiti potrebe vremena, i zbog toga što liječe srca ljudi koja su izložena svim duhovnim bolestima vremena, čitatelji se povinuju ovom remek-djelu."[1]

Izjave učenjaka islamskoga svijeta o Bediuzzamanu

Ebu’l Hasen En-Nedvî

Veliki indijski učenjak Ebu’l Hasen En-Nedvî o Bediuzzamanu i njegovim djelima izjavio je sljedeće: "Bediuzzaman je jedan od najvećih učenjaka našega vremena. Njegova djela redovno čitam. Naročito ona koja su na arapskom jeziku. Njima se okorištavam. Ove Poslanice su odigrale veliku ulogu u ponovnom zadobijanju povjerenja vjeri islamu kao i u dokazivanju da je pogodna da ide ukorak karavani čovječanstva, štaviše, da je pogodna za liderstvo."[2]

[1] Nurculuk Nedir, s. 63

[2] Nurculuk Nedir, s. 222; Dünya Risale-i Nur’u okuyor, s. 107

Prof. Muhammed Hamidullah

Porijeklom je iz Indije i predavao je na raznim univerzitetima po Evropi. Sa knjigama koje je napisao dosta je doprinio u predstavljanju islama i hazreti Poslanika, s.a.v.s., u zapadnom svijetu. U pismu kojeg je 1957. godine poslao, Bediuzzamanu se obraća na sljedeći način:

"Još otprije sam čuo i stalno čujem za Vaše plemenite osobine i veliki trud. Allah je Onaj Koji sastavlja one koji su daleko jedno od drugog. Da nas počasti da steknemo Njegovu ljubav i zadovoljstvo. Ovaj siromašni i nemoćni rob, iskazuje zahvale Vama, slugi Kur´ana, koji ste plemeniti i cijenjeni.”[1]

Muhammed Ali Es-Sâbunî

Tefsiri pod nazivom “Safvetu’t-Tefasir” i “Tefsir Ahkâm” od Muhammeda Ali Es-Sâbunîja, koji je jedan od najvećih mufessira današnjice u svijetu, prevedena su i na turski jezik. Muhammed Ali Es-Sâbunî, predsjednik Unije učenjaka Sirije, o Bediuzzamanu i njegovim djelima je kazao sljedeće: “Ja sam mufessir. Podvrgnuo sam kritici i mnoge mufessire iz prošlosti. Međutim, dok čitam Bediuzzamanova djela, primijetih da u svim mojim ljepotama osjetih posebno buđenje. Da, djelo te osobe je napisano nadahnućima koja su se rađala u srcu.” [2]

[1] Tarihçe-i Hayat, s. 736

[2] Ulemanın gözüyle Bediüzzaman s. 302

Prof. dr. Vehbe Zuhajlî

Poznati sirijski fakih i učitelj Vehbe Zuhajlî koji je još uvijek živ, na jednom simpoziju o Bediuzzamanu je kazao sljedeće: “Predavanja su mu bila utjecajna, ahlak lijep, izlaganje atraktivno. Metoda mu je bila svjetlost. Tako da se ne ustručavam za Nursija kazati sljedeće: ‘Kada je u pitanju izlaganje značenja Kur’ana, on je predvodnik.’ Da, nema nikakve sumnje da je Nursi vođa u shvatanju istine o islamskoj akidi kao i to da je vođa izlaganja o spoznaji.”[1]

Prof. dr. Muhsin Abdulhamid

Dr. Muhsin Abdulhamid, ekspert iz oblasti arapskog jezika i tefsira, je iz Iraka i ima značajne radove i knjige o Bediuzzamanu i njegovim djelima. U svojim knjigama je na sljedeći način objasnio zaključke do kojih je došao nakon izvršenih detaljnih pretraga i istraživanja koje je uradio o Poslanicama:

“Poslanice Svjetlosti sam na jedan studiozan način najmanje dva puta proučio i održao sam mnoge naučne seminare o idejama hazreti Bediuzzamana. Na kraju ovih mojih radova, bio sam definitivno ubijeđen da je imam hazreti Bediuzzaman jedan od najvećih mudžeddida. Ne samo u našem modernom dobu, već je jedan od najvećih mudžeddida u cijeloj povijesti islama.” “Poslanice Svjetlosti se u savremenom dobu ističu kao najdetaljniji tefsir među tefsirima Časnog Kur’ana kao

[1] Tespitler Işığında Bediüzzaman ve Risale-i Nur, s. 36

[2] Arapça-Kâlû ani’n-Nursi, Altinbaşak Neşriyat, s. 29

i najefikasniji tefsir u dospijevanju do istine koju je Uzvišeni Allah htio sa spuštanjem Jasne Knjige.” [1]

“On će biti Imam Rabbani budućnosti.” (Esad Erbili Efendi)

“Oči istanbulskih alima nisu vidjela takvog alima.” (Elmalili Hamdi Jazir)

“Kada bi Bediuzzaman počeo pričati, mi bismo ga slušali sa oduševljenjem.” (Mehmed Akif Ersoj)

“Istina je da je u nauci kelama izvršio pokret obnove.” (Omer Nasuhî Bilmen)

“Dok bismo mi spavali u svojim udobnim posteljama, on bi na Allahovom putu, stazom Resulullaha, uprkos svim mučenjima i hapšenjima, branio islam.” (Hasan Basri Čantaj)

“Veoma sam sretan što sam ga vidio.” (Gonenli Mehmed Efendi)

“Direktno je predstavljao vjerovanje Perioda sreće.” (Molla Sadreddin Juksel)

“Djelo te osobe je napisano nadahnućima koja su se rađala u srcu.” (Muhammed Ali Es-Sâbunî)

“Nema nikakve sumnje da je Nursi vođa u shvatanju istine o islamskoj akidi kao i to da je vođa izlaganja o spoznaji.“ (Vehbe Zuhajlî)

“Imam Hazreti Bediuzzaman je jedan od najvećih mudžeddida.” (prof. dr. Muhsin Abdulhamid)

[1] Arapça-Kâlû ani’n-Nursi, Altinbaşak Neşriyat, s. 29

REZULTATI BEDIUZZAMANOVOG SLUŽENJA

Učitelj Bediuzzaman, koji se zaputio tako što je potrebe vremena u kojem je živio odredio na najispravniji način sa dva važna zaključka: "Ovo vrijeme je vrijeme spašavanja imana" i "Ovo vrijeme je vrijeme džemata", je zajedno sa jednim blagoslovljenim džematom kojeg je formirao protiv nevjerstva, cijelog svog života radio na putu očuvanja i zaštite vjerovanja. Napor koji je uložio zajedno sa džematom koji se okupio oko njega, a koji je bio jakog imana i pun svijesti o časnome sunnetu, ostvario je dubok utjecaje na sve kategorije društva do kojih su dospjeli. Ove osobe koje su se pokrenule nadom, radošću i oduševljenjem kojeg su dobijale iz Poslanica Svjetlosti, su doslovno cijelu svoju domovinu pretvorili u medresu Svjetlosti. Na sudskom procesu na kojem je 1948. godine u Afjonu proglašen kirivim, javni tužilac je u svojoj optužnici govorio da "on ima pet stotina hiljada učenika". Pojačavši još više svoje služenje vjerovanju nakon 1950. godine, Poslanice Svjetlosti su se brzo proširile na sve strane domovine, u svim društvenim kategorijama, od narodnog sloja do studenata i akademika, od radnika do birokrata.

Allahovom dž. š. dozvolom, na milioni ljudi su do danas preko Poslanica Svjetlosti stekli svijest o življenju u granicama jakog imana i časnog sunneta, nepribližavanju haramima i novotarijama. A danas, na milioni ljudi se nastavljaju okorištavati lekcijama iz Poslanica Svjetlosti bilo da je riječ o Turskoj, islamskom svijetu ili mnogim državama na Zapadu. Hazreti Said Nursi je na sljedeći način izložio na koji su to način poslanice, koje su jedna vrsta duhovnog tefsira Kur'ana, bile povod služenju:

“To što su Poslanice Svjetlosti do sada zaustavile pobjedu i napade bezbožnika i zabluda, očuvale vjerovanje na stotine hiljada bespomoćnih kao i to što su odgojile na stotine i hiljade učenika istinskih vjernika koji svaki od njih ponaosob vrijedi kao stotinu pa i hiljadu njih, od riječi do riječi su