ČASNI MUSHAF SA PODUDARANJIMA

ČASNI MUSHAF SA PODUDARANJIMA

Otkriće podudaranja u Mushafu od učitelja Bediuzzamana

Sa poslanicama koje je napisao, hazreti Bediuzzaman je jakim argumentima dokazivao imanske istine i odbijao jake napade koji su bili usmjereni na Kur’an. Kao što se i zavjetovao u mladosti, kako bi “Svijetu dokazao da je Kur’an jedno duhovno sunce koje se ne gasi i koje se ne može ugasiti”, okreće se Kur’anu koji je istinski učitelj i u svom okruženju širi svjetlosti koje je dobijao od njega.

Dok je nastavljao sa ovim uzbudljivim aktivnostima, godine 1932. koja je predstavljala petu godinu njegovog dolaska u Barlu, ukazano mu je na jedno čudo Kur’ana koje je stoljećima bilo skriveno. Dok je čitao svoj Mushaf koji je bio napisan rukopisom hafiza Osmana, primijetio je da se riječi Allah podudaraju jedno sa drugim i to na način da su bile jedne ispod druge u obliku redova koji su bili veoma lijepi. Pažljivo je pregledao ovaj Mushaf od početka do kraja. Uočio je da se ova podudaranja nalaze u većem broju, skoro na svakoj stranici Kur´ana koji ima šest stotina i četiri stranice.

Osim toga, pored riječi “Allah”, također su se na svakoj stranici podudarale i neke druge riječi. Čim su se ova pravilna podudaranja ukazala u kur’anskom pismu, shvatio je da ovo definitivno nije nikakva slučajnost, naprotiv, da je jasni 

dokaz koji se obraća očima, kako je Kur´an Allahova dž. š. riječ. Podudaranje znači biti u jednom lijepom skladu. Njima se označavaju podudaranja koja nemaju mogućnosti prepuštanja slučajnosti i iza kojih se osjeća prisustvo Božije namjere i volje.

A podudaranja u Kur’anu, osim veoma malog broja riječi “Allah” koji se u Kur’anu nalazi ukupno 2 806 puta, je pojavljivanje jednog ispod drugog, jednog naspram drugog ili naslanjanje jedan na drugog. Na većini stranica u Kur´anu, na njih 604, riječ “Allah” se nalazi u velikom broju i to po tri, pet, osam, deset, pa čak i šesnaest puta. Pored ovoga, podudaraju se tačno 846 puta riječ “Rab” i šezdeset devet puta riječ “Kur´an”. Također se često podudaraju i slične riječi koje se nalaze na svakoj stranici i koje potiču iz istog korijena. U suštini, Učitelj, koji je u Mushafu hafiza Osmana, koji je postao poznat po čudu, kao što je  činjenica da “svaka stranica završava ajetom”, primijetio da postoje i ovako čudesna podudaranja, na sljedeći način izražava svoju želju da ova podudaranja postanu vidljiva: “Mogu se prikazati tražena podudaranja bez lažnog prikazivanja, ali i da se ne izmijene stranice i redovi.” “Želim da se Mushaf napiše sa tri vrste mastila, riječ “Allah” sa crvenom, ostala podudaranja sa mastilom druge boje, a ajete crnom bojom.”[1]

Mushaf sa podudaranjima piše Ahmed Husrev Efendi

Hazreti Bediuzzaman  je od svojih deset učenika, i to od: Husrev efendije, hafiza Alija, hodže Sabrija, Hakki Beja, hafiza Zuhdua, hafiza Halida, muallima Galipa i Šamli hâfiza Tevfîka, tražio da napišu po tri dijela na način da se prikažu podudaranja u Kur´anu. Svi oni su sa velikom radošću započeli pisanje svojih dijelova. S aspekta rukopisa nesih koji je posebno namijenjen za pisanje Kur´ana,

[1]Osmanlica Rumuzat-i Semaniye, s. 7

Husrev Efendi je bio posljednji od njih. Među ovim učenicima koji su preuzeli zadatak, jedino je Ahmed Husrev Efendi postigao neviđen uspjeh za kratko vrijeme. On je imao sreće da napiše Mushaf sa podudaranjima. Zadovoljstvo koje je osjećao zbog toga, hazreti Bediuzzaman je opisao na sljedeći način:

“Jednu vrstu čudesnog blijeska iz Kur´ana koji je vidljiv okom, označio sam u pet-šest Mushafa i svojoj sam prekrasnoj braći podijelio kur’anska pisma. Uprkos tome što ih nije dostigao u kur´anskom pismu, Husrev je neočekivano nadmašio sve te pisare i učitelje arapskoga pisma. A, u arapskom pismu je najistaknitiju braću pretekao i za deset puta. Svi su kazavši potvrdili: ‘Da, nadmašio nas je, ne možemo ga stići.’ [1] “Davanjem naredbe ˈpišiˈ Husrevu, hrabrom pisaru Poslanica Svjetlosti, i pisanje Mushafa čije je pisanje poput pisanja Mushafa iz Levhi mahfuza, iako od Perioda sreće pa na ovamo nikome nije bilo suđeno da na ovako fantastičan i čudnovat način napiše…”[2]

A, u jednom drugom svom pismu, Učitelj je na sljedeći način saopćio radosnu vijest i velike sevape koje će zaraditi Husrev Efendi sa ovim Mushafom: “O, Husreve!... Razmišljaj o sevapima i pohvalama i čestitkama koje su ti stekli dva čudnovata Kur’an-i azîmuššana koje si ispisao u ovom kraju, a naročito u ramazani-šerifu, o dovama milosti islamskoga ummeta koje će se spuštati na tvoju dušu, inšallah, sa skorim započinjanjem štampanja i zahvali se Uzvišenom Allahu.”[3]

Svrha pisanja Mushafa sa podudaranjima

Najveća svrha pisanja Mushafa sa podudaranjima od Bediuzzamana koji je još prije u svojim Poslanicama objavio

[1] Kastamonu Lâhikasi, s. 109

[2] Şualar, 11. Şua, s. 276

[3] Kastamonu Lâhikasi, s. 200

mnoge imanske dokaze, jeste iznijeti jedno čudo kojem se Kur´an obraća očima.

Na ovaj način, ljudi iz ovoga vremena koji su se udaljili od duhovnosti, bi očima svjedočili jednoj kur´anskoj mudžizi.

A, jedan drugi cilj je pokazati da je otkrivena po jedna zasebna mudžiza Kur´ana koja gleda na sve slojeve ljudi ili jedno čudo koje ukazuje na njegovu čudesnost. I, narodni sloj koji ne razumije značenje ajeta, a za koje je Učitelj kazao da je sloj sa pregradama, bi trebao imati udjela u mudžizama Kur´ana. Ta mudžiza jeste mudžiza podudaranja koja je došla do izražaja u kur’anskom pismu. Ova mudžiza ne samo da predstavlja sreću za narod općenito, već je i za one koji su oštećenog sluha. Na ovaj način, također i oni mogu svojim očima vidjeti jedno čudo Kur’ana kojeg nisu mogli slušati.

Također, i materijalisti ovoga stoljeća koji kažu: “Ne vjerujem ni u ono što vidim”, imaju sreću da vide ovu mudžizu. I oni u Kur’anu mogu vidjeti jednu vidljivu mudžizu kao što su je i tražili.

7.    HAZRETI BEDIUZZAMAN U OČIMA ISLAMSKIH UČENJAKA

Tokom svog osamdesettrogodišnjeg života hazreti Bediuzzaman se susretao s mnogim učenim ličnostima te je na njih vršio veliki utjecaj. U posljednjem dijelu ovog našeg serijala pisanja predstavit ćemo izjave i zaključke starih i novih, poznatih učenjaka i mislilaca iz Turske i islamskog svijeta o hazreti Saidu Nursiju.